Štamparija Art print

  • Povećaj veličinu teksta
  • Podrazumevana veličina teksta
  • Smanji veličinu teksta
Štamparija Art print

Promocija časopisa Krajina na sajmu knjige u Beogradu

Štampa PDF

sajam_knjiga_BeogradNa sajmu knjiga u Beogradu na štandu Republike Srpske u petak, 29. 10. 2010. je održana promocija časopisa Krajina. Na promociji su govorili izdavač Milan Stijak i član uredničke redakcije Mladenko Sadžak.

Milan Stijak je ispričao ponešto o istoriji časopisa koji izlazi već desetu godinu. Podsjetio je na put kroz koji je časopis prošao i probleme sa kojima se susretao, kao i ljude koji su prošli kroz urednički tim časopisa u njegovoj istoriji. Napomenuo je i da se časopis izdaje pod pokroviteljstvom izdavačke kuće "Art print" uz izvjesna sredstva koja smo dobili na konkursima za sufinansiranje književno-umjetničkog stvaralaštva Ministarstva prosvjete i kulture.

Mladenko Sadžak je rekao o uredničkoj viziji redakcije da stvori jednu vezu ili most između starijih djela i savremenog književnog stvaralaštva. Da kroz priču o nekim značajnim djelima srpske književnosti uvežemo i modernu književnost. Putem temata se uspostavlja ta veza sa prošlošću. Podsjetio je na neke od skorašnjih temata - "Dva vijeka od Sala debeloga jera Save Mrkalja" i "Pregled srpske književnosti u Bosni i Hercegovini u 19. vijeku". Takodje nas je upoznao sa nekim od tema kojima će se časopis baviti u idućim brojevima...

 

Osvojene dve nagrade na sajmu knjiga "Banja Luka 2010"

Štampa PDF

Na upravo završenom sajmu knjiga Banja Luka 2010 izdavačka kuća Art print je osvojila 2 nagrade i to:

Za djelo "Srpsko zidno slikarstvo 18. vijeka u vizantijskoj tradiciji" Ljiljane Ševo pripala je nagrada "Stuplje" za njegovanje pravoslavne tradicije i duhovnosti, a uručio je direktor "Glasa Srpske" Boris Dmitrašinović.
Posebno smo ponosni što je i zlatna plaketa "Gutenberg" za grafički najbolje proizvedenu knjigu pripala štampariji "Art print" za knjigu "50 godina Gimnazije u Bosanskom Petrovcu" autora Branka Despota.

Autorka knjige "Srpsko zidno slikarstvo 18. vijeka u vizantijskoj tradiciji" Ljiljana Ševo, koja je dobila nagradu "Stuplje" za njegovanje pravoslavne tradicije i duhovnosti, istakla je da joj nagrada predstavlja, prije svega, podsticaj za dalji rad.
- Knjiga je rezultat mojih višegodišnjih istraživanja i smatrala sam za obavezu da ono što sam istraživala i objavim. Izuzetno sam prijatno iznenađena i drago mi je što je žiri prepoznao značaj istraživanja srpske duhovnosti, prošlosti i srpske kulture uopšte - rekla je Ševo za "Glas Srpske".

Vladimira Stijak-Ilisić iz Izdavačke kuće "Art print", koja je i objavila knjigu Ljiljane Ševo, je rekla da nagrada predstavlja dokaz stručnosti, znanja, ali i neizmjerne ljubavi prema knjizi, kao i smjernicu da idu pravim putem.

 

Glas Srpske: Čuvari svetih humki izdavački poduhvat godine

Štampa PDF

slika4thumbKnjiga "Čuvari svetih humki", autora Miše Vujovića, u izdanju "Princip-Presa" iz Beograda, izdavački je poduhvat godine, kojem je pripala nagrada "Moštanica" 15. međunarodnog sajma knjige.

To je jednoglasna odluka žirija, koji je radio u sastavu doktori književnosti Duško Pevulja i Mladenko Sadžak, Dunja Ilić, profesor i urednik redakcije kulture u "Glasu Srpske" Neda Simić-Žerajić.

Ovo vrijedno priznanje na svečanoj dodjeli nagrada u subotu uveče Miši Vujoviću uručio je predsjednik žirija Duško Pevulja.

Beogradskom "Kreativnom centru", koji je izdao knjigu "Priča o dobroj metli", autora Dejana Aleksića pripala je nagrada "Gomionica" za najbolju knjigu za djecu. Predstavniku "Kreativnog centra" nagradu je uručila glavni i odgovorni urednik "Glasa Srpske" Mirjana Kusmuk.

Nagrada "Liplje", koja se dodjeljuje za najbolju knjigu iz savremene književnosti, pripala je Zavodu za udžbenike Srbije za knjigu "Preživljavanje", autora Dragoslava Mihailovića. Nagradu je uručila direktor Sajma Petra Ivić.

Izdavačkoj kući "Art print" iz Banjaluke za djelo "Srpsko zidno slikarstvo 18. vijeka u vizantijskoj tradiciji" Ljiljane Ševo pripala je nagrada "Stuplje" za njegovanje pravoslavne tradicije i duhovnosti, a uručio je direktor "Glasa Srpske" Boris Dmitrašinović.

Zlatna plaketa "Gutenberg" za grafički najbolje proizvedenu knjigu pripala je banjalučkoj štampariji "Art print" za knjigu "50 godina Gimnazije u Bosanskom Petrovcu" autora Branka Despota, srebrna beogradskom "Sinegrafu" za knjigu "Odgovori na pitanja vere i života" patrijarha Pavla i bronzana beogradskoj "Aleksandriji" za "Izabrana dela Meše Selimovića".

Prema riječima predsjednika žirija Duška Pevulje, rad u ovogodišnjem žiriju je bio dosta složeniji i teži nego prethodnih godina, jer je produkcija prispjelih knjiga bila izuzetno bogata.

- Knjigom "Čuvar svetih humki" autor na zanimljiv način oživljava jedno slavno, herojsko, ali tragično i obilježeno vrijeme. To vrijeme personalizovalo je i ličnost Đorđa Mihailovića, koji je glavni junak knjige Miše Vujovića - rekao je Pevulja u obrazloženju nagrade.

Knjiga je komponovana tako, kaže Pevulja, da donosi obiman i reprezentativan, dokumentaran presjek fotografija, koje objedinjuje znalački osmišljena priča.

- Svaka nagrada imponuje čoveku i predstavlja vrednovanje truda i rada, a izuzetna mi je čast i zadovoljstvo što je žiri to i prepoznao. Knjiga i dokumentarni film su rađeni povodom obeležavanja 90 godina od proboja Solunskog fronta. Glavni junak je Đorđe Mihailović, koji više op šest decenija živi na srpskom vojničkom groblju u Solunu, a predstavlja neku vrstu čuvara sećanja. Njegov odnos prema svom poslu me je i motivisao da napišem ovu knjigu - istakao je dobitnik nagrade "Moštanica" Mišo Vujović.

Kako je naglasio autor, glavni junak knjige, sa nevjerovatnom monaškom predanošću čuva sjećanje i uspomenu na ratnike, "divove" koji su bili u centru svjetske javnosti, zbog nevjerovatne snage "da prsima brane svoju otadžbinu.

Autorka knjige "Srpsko zidno slikarstvo 18. vijeka u vizantijskoj tradiciji" Ljiljana Ševo, koja je dobila nagradu "Stuplje" za njegovanje pravoslavne tradicije i duhovnosti, istakla je da joj nagrada predstavlja, prije svega, podsticaj za dalji rad.

- Knjiga je rezultat mojih višegodišnjih istraživanja i smatrala sam za obavezu da ono što sam istraživala i objavim. Izuzetno sam prijatno iznenađena i drago mi je što je žiri prepoznao značaj istraživanja srpske duhovnosti, prošlosti i srpske kulture uopšte - rekla je Ševo za "Glas Srpske".

Vladimira Stijak-Ilisić iz Izdavačke kuće "Art print" iz Banjaluke, koja je i objavila knjigu Ljiljane Ševo, je rekla da nagrada predstavlja dokaz stručnosti, znanja, ali i neizmjerne ljubavi prema knjizi, kao i smjernicu da idu pravim putem.

Na smotri pisane riječi, Sajmu knjige u Banjaluci, koji je otvoren 21. septembra, a zatvoren u nedjelju uveče, predstavljeno je više od 100 izdavača iz BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske, a organizovane su i promocije knjiga i druženja autora sa čitaocima.

Najposjećenije je bilo druženje književnice Ljiljane Habjanović-Đurović sa čitaocima, a njene knjige sa štanda "Kairosa", su "planule".

- Svaki dan sajma štandovi su bili krcati, a kao i prethodnih, i ove godine smo imali organizovane posjete velikog broja osnovnih i srednjih škola iz cijele Republike Srpske - rekla je direktor Sajma Petra Ivić.

Sajam knjige, u organizaciji "Glasa Srpske" je ove godine održan pod motom "Čovjek koji ne čita dobre knjige nema nikakve prednosti u odnosu na onoga koji ih uopšte ne zna čitati".

Generalni pokrovitelj Sajma knjige je Ministarstvo prosvjete i kulture RS, a glavni medijski pokrovitelj je RTRS.


Velika posjećenost
- Svake godine mišljenja organizatora i izdavača učesnika o organizaciji sajma se razilaze. Međutim, ove godine, na obostrano zadovoljstvo, mišljenja su nam se složila u jedinstvenu ocjenu o zaista kvalitetnoj i iznenađujuće dobro posjećenoj manifestaciji. Drago mi je što je i ove godine knjiga "pobijedila" internet, a dokaz su velike gužve, kako na štandovima tako i na promocijama kapitalnih izdanja - ocijenila je direktor Sajma knjige Petra Ivić.

 

Preuzeto iz Glasa srpske

 

Učešće na Banjalučkom sajmu knjiga

Štampa PDF

Sajam-KnjigeXV Međunarodni sajam knjige, školskog pribora i kancelarijske opreme, u organizaciji "Glasa srpskog - Trgovina" a. d. u Banjoj Luci održava se se od 21. do 26. septembra 2010. godine u halama Velesajma.

SAJAM KNjIGE je na ovim prostorima, najveća kulturna manifestacija u slavu knjige i prilika da se Republika Srpska i Banja Luka predstave svijetu onako kako najbolje znaju - kulturom. Banjolučani cijene knjigu. Potvrdili su to već na prvom SAJMU KNjIGE, održanom 1996. godine.

Između ostalih izlagača tu je zastupljena i naša izdavačka kuća sa više od 200 izdanja. Pozivamo Vas da nas posjetite na sajmu knjiga do 26. septembra.

 

 

Politika: Pregled srpske književnosti u u BiH u 19. veku

Štampa PDF

Novi broj banjalučkog časopisa "Krajina" hronološki prikazuje život i delo stvaralaca poput Vase Pelagića, Svetozara Ćorovića, Ive Andrića, Jovana Dučića, Jovana Sundečića, Stake Skenderove... među njima i zatvorsku pesmu Gavrila Principa

Postavivši pred čitaoca Pregled srpske književnosti u BiH u 19. vijeku (časopis za književnost i kulturu Krajina, Banjaluka, izdanje Art printa, dvobroj 31/32, 2009/2010), autor Mladen Sadžak uspostavlja dodir sa epohom, određenim izborom lektire, u istorijsko-političko-ideološkom kontekstu. Reklo bi se: sve što je napisano, već je pročitano. Ali, potvrđuje to i ovaj temat M. Sadžaka, uvek može iznova da se tumači, u kontekstu današnjeg vremena.

Baš kao i ovaj citat, kada Andrić (na kraju 19. veka) beleži da "nema poraza ni pobjeda nego uvijek i svuda, kod poraženih jednako kao i kod pobjednika napaćen i poražen čovjek? Jer šta su drugo današnje pobjede nego sutrašnji porazi"?

Započeti sa jednom (od mogućih) periodizacija celokupne srpske književnosti u BiH, veliko je delo. Ne samo iz razloga njene vremenske ili/i prostorne (regionalne) izdvojenosti, već iz (ne)mogućnosti određenja te celine; mesta i značenja toga dela u celini. Kako takvu zamisao ostvariti? Ono što sledi biće svakako pomno iščitavano.

O Književnom, u delu Pregled srpske književnosti u 19. vijeku autora Mladena Sadžaka, može se govoriti u onoj meri u kojoj je književno (i političko?) u ovom radu zastupljeno. U vremenu u kojem se ukrštaju raznorodni civilizacijski, kulturni i politički interesi balkanskih zemalja, naroda i religijskih zajednica, nova srpska književnost u BiH javila se kao svojevrsni vid otpora prema novonastalom zavojevaču. To je u pojedinim književnim pregledima (autor je naglasio) već pominjano. Ima li tu mesta nekakvoj dilemi, možda čak i preispitivanju iz vizura današnjice?

Drugim većim delom, ona je predstavljala stvarni i životvorni izraz naroda koji je krenuo putem duhovnog i književnog pokreta. U tom smislu, u srpskoj književnosti, istoriografiji i filozofiji stvoren je zamašan kulturološki korpus.

Sadžakova periodizacija srpske književnosti u BiH uključuje: staru književnosti - od privih pisanik spomenika do turske okupacije (od 12. do 16. veka), srednje doba (od prestanka rada goraždanske i miloševske štamparije 1523/1557), narodnu književnost (od samih početaka slovensko-srpske kulture, do vremena zapisivanja - kraj 19. veka), i novu književnost (od početka rada Sopranove pečatnje / bosansko vijajetske štamparije 1866. nadalje).

U zanimljivom korpusu hrestomatije srpske književnosti 19. veka, koja sadrži primere hronografskih, političkih i etnografskih zapisa i izbora iz poezije i proze onovremenih srpskih pisaca u BiH tekstovi u izboru priređivača temata "Krajine" su i svojevrsna podsećanja:
Tom svetu se valja okrenuti. Qudima, koji su kritički mislili o pitanjima pripadnosti; naciji, ideologiji, religiji. Ne zaboravljajući, pri tom na tuđa iskustva. I Njemci su različite vjere, ali opamećeni znatnim vjerozakonskim borbama, danas jedan drugoga i ne pitaju za vjeru, nego su zgoljni Njemci, gdje se god njemačkije interesa i najmanje tiče. Ovo objavljuje Orlić, crnogorski književni godišnjak, štampan 1865. na Cetinju, u članku Sloveni i slovenstvo Jovana Sundečića (Livno, Bosna, 1825 - Kotor, 1900), pesnika i pripovedača, sveštenika zidarske bogoslovije, kasnije urednika raznih listova i godišnjaka.

U to vreme, žena, androgina poetesa, piše Ljetopis Bosne 1859. u Pojanjima i kazivanjima u skrbna i besudna vremena. Poetikom hrišćansko-paganskog senzilibiliteta nižu se prozni odlomci i stihovani fragmenti iz pera Stake Skenderove. Odgajana i obrazovana kao muškarac, ova žena je jedna od najneobičnijih ličnosti u srpskoj književnosti Bosne (Sarajevo, 1831 - Ilidža, 1891). Na jednom od svojih mnogovrojnih putovanja po svetu, na putu za Carigrad i Jerusalim, ona se u manastiru zakaluđerila, da bi potom, 1859, osnovala žensku školu u Sarajevu, u kojoj je predavala kao učiteljica.

O sposobnosti da se shvati psihologija i istorija srpskoh naroda - isprepletena sa istorijom drugih naroda, pisali su mnogi prosvetitelji/pisci/narodni tribuni. Vasa Pelagić (Brčko, 1838 - Požarevac, 1899), pedagog, bogoslov, publicista i socijalutopista, zatvorenik i u Turksoj i u Srbiji, ispisuje U amanet Srbinu i Srpkinji u Turskoj (Cetinje ,1871). Kada je Pelagić zadržan u zatvoru 1869. u Sarajevu, a bosanski vezir Topal-paša ga još ne isporučuje Carigradu, narod traži od ruskog konzula da se zauzme za njegovo oslobođenje. Po zapisu Iz autobiografije Vase Pelagića (Jovan Skerlić, časopis Razvitak, 1919), stiže konzulov odgovor da on poštuje Pelagića, ali bi on u svakoj drugoj državi bio još više gonjen za njegov rad  i govor.

I sve tako i tome slično, nižu se u ovoj knjizi slike iz života velikana srpske književnosti; Dučića (emigracija), Šantića, Petra Kočića (Tamnovanje, Politika 1907), Svetozara Ćorovića (zatvaran i interniran u logore u Prvom svetskom ratu) i mnogih drugih. Tu je i zatvorenička poezija (?) Gavrila Principa (Tromo se vrijeme vuče); Mlada Bosna. I zatvorenički zapisi novelovca Ive Andrića (objavljeni u Bosanskoj vili 1911). Suočavajući se sa vremenom, Andrić metaforičnim - Ko će pobjediti čoveka? otkriva svu čovečju zatečenost pred nerešivim pitanjima sopstvenog postojanja.

 

Preuzeto iz Politike

 

Dah vremena i živa slika stvaralaštva u prošlosti

Štampa PDF

U vijećnici Banskog dvora kulturnog centra u Banjaluci promovisan je časopis za književnost i kulturu "Krajina". Na promociji su govorili članovi redakcije Mladenko Sadžak, Ranko Popović, Zoran Arsović i Duško Pevulja, kai i izdavač i direktor izdavačke kuće "Art print" Milan Stijak.

Pristao sam da budem član redakcije "Krajine" zbog vere u književnost i spoznaje da se do velikih istina može doći pomoću metafora i alegorija. "Krajina"treba da se bavi nama samima - rekao je na promociji Mladenko Sadžak.

On je dodao da će u časopisu biti pokrenute teme o religiji, smislu našeg postojanja i o potrazi za suštinama. Kao najvažniji deo svoga posla on je istakao potregu za srpskim identitetom i domaćom tradicijom.

Ranko Popović je kazao da su časopisi žile kuckavice književnosti. U njima ostaje dah vremena i živa slika književnosti u prošlosti.

Časopisa na našim prostorima je malo. "Krajina" je častan argument sa jasnim profilima. Nova redakcija pokušaće da uspostavi čvrstu vezu između izdavača i banjalučkog Filološkog fakulteta, unoseći energiju naših studenata među korice "Krajine" - rekao je Popović.

Zoran Arsović je istakao da smo dužni prema precima više nego što ćemo ikad moći vratiti. Rad na "Krajini" je tek jedan od načina vraćanja toga duga. Zadužen za filozofske teme, Arsović je naglasio da će časopis preispitivati i vladajući sistem vrednosti.

Preuzeto iz Blica

 

Promišljanje problema savremenosti

Štampa PDF

dankaBibliotekar Danka Delić autor je bibliografije književnog časopisa "Krajina", čiji je prvi broj objavljen krajem 2001. godine u Banjoj Luci u izdanju izdavačke kuće "Art print".

Bibliografija sadrži 1116 bibliografskih jedinica razvrstanih po hronološkom kriterijumu i na kraju i registar imena.

- Ova bibliografija obuhvata svih 30 brojeva, koliko ih je do sada, uz kontinuirano izlaženje, objavljeno. U vrijeme kada je prije osam godina počeo da izlazi, ovaj časopis je praktično bio jedina ozbiljna publikacija u Banjoj Luci - rekla je za "Glas Srpske" Danka Delić.

Ona je podsjetila da je svih 30 brojeva "Krajine" uredio prof. dr Mladen Šukalo, a u bibliografiji su registrovane i sve promjene do kojih je dolazilo u sastavu redakcije.

Delićeva je naglasila da je uređivačku koncepciju "Krajine" činilo nekoliko osnovnih obilježja. To su okrenutost ka širokom opsegu tema i pitanja; uravnotežen tretman značajnih jubileja, godišnjica i važnih događaja iz naše kulturne prošlosti, ali i savremenih, veoma široko zahvaćenih problema; bogata i tematski raznolika prevodilačka djelatnost; okupljanje renomiranih autora, različitih interesovanja i istraživačkih usmjerenja, ali, takođe, i mladih i neafirmisanih stvaralaca, pa i onda kada je to išlo na račun kvaliteta časopisa.

- U koncepcijskom smislu gotovo svih 30 brojeva slijedilo je uobičajenu uređivačku matricu. Stalne rubrike "Krajine" donosile su poeziju, prozu i esejističke tekstove, vrlo je prepoznatljiva rubrika pod nazivom "Starine/novine", uobičajeni prikazi i kritički tekstovi o novim knjigama - istakla je Danka Delić.

Ona je dodala da je rubrika "Prijedlog za razmišljanje" bila dio časopisa gdje su ugledni pisci i intelektualci promišljali najvažnije probleme naše savremenosti.

- Jedna od najvažnijih prepoznatljivosti "Krajine" jesu njeni temati, kao što su "Istok/Zapad", "Ruska poezija druge polovine dvadesetog vijeka", "Pčela i med u cvetniku svetske i srpske poezije", "Srpske praznične priče", "Talija pod maskom", "Istina i znanje", "Pamćenje i zaboravljanje", "Regionalizam i književnost", "Francuski roman danas" i drugi - ispričala je Danka Delić, uz napomenu da su neki od ovih temata izašli i kao posebna izdanja.

Preuzeto iz Glasa Srpske

 

Savo Mrkalj tragična ličnost srpske kulture

Štampa PDF

Temat novog broja časopisa "Krajina", objavljen i u obliku separata, posvećen je značajnom jubileju srpske filologije: dvjestogodišnjici od objavljivanja "Sala debeloga jera libo azbukoprotresa" Save Mrkalja.

Tim povodom ovaj čuveni spis nevelikog obima (od svega osamnaest stranica malog formata) objavljen je fototipski (crkvenom ćirilicom), kao i u savremenom pismu.

peuljaKnjigu "Dva vijeka od 'Sala debeloga jera' Save Mrkalja" priredio je doktor književnosti sa Filološkog fakulteta u Banjaluci Duško Pevulja.

Prema Pevuljinim riječima, "Salo debelog jera" je svome autoru pribavilo ugled nesumnjivog jezičkog znalca upućenog u savremene evropske rasprave (filološke i filozofske) o suštini jezika i mogućnostima njegovog proučavanja.

Istovremeno, u vlastitoj sredini i nacionalnoj kulturi, pored uvažavanja i priznavanja učenosti, to djelo mu je donijelo muke i progone, ponižavanja i omalovažavanja koja su Mrkalja učinila jednom od najtragičnijih ličnosti cjelokupne srpske kulture.

- Svojim tekstom i tekstovima drugih autora (Slavka Leovca, Miloša Kovačevića i Mladenka Sadžaka) nastojao sam da bar ovlašno prikažem tragičnost sudbine Save Mrkalja, njegovog glavnog djela i njegovog cjelokupnog opusa - rekao je Duško Pevulja.

On ističe da je više od jednog vijeka Mrkalj pominjan samo kao neko ko je "utro put", "pripremio teren" Vukovoj reformi srpskog ćiriličnog pisma. Zbog toga je Jovan Deretić tačno istakao da je Mrkalj tragični junak srpske jezičke reforme.

- Međutim, u srpskoj filologiji, u drugoj polovini 20. vijeka, nepravda prema autoru "Sala debeloga jera" je najvećim dijelom ispravljena: više autora je u nekoliko navrata ukazalo da je stvarni reformator srpske ćirilice zapravo Mrkalj, da je Vuk Karadžić svojim intervencijama samo srećno završio u osnovi Mrkaljevo djelo - naglašava Pevulja i dodaje da je Mrkalj bio odličan jezički znalac, nesumnjivo prvi među Srbima na početku 19. vijeka.

U okviru temata objavljeno je 13 originalnih pjesama, koliko je ostalo od Save Mrkalja.

- Većina najboljih njegovih poetskih ostvarenja objavljena je tek 1959. godine kada je Vladan Nedić objavio sveščicu stihova koju je Mrkalj predao Vuku Karadžiću na čuvanje. Inače, ukupan pjesnički opus ovog pjesnika objavljen je tek 1994. godine, kada je Žarko Ružić priredio Mrkaljevu knjigu pod naslovom "Pesme i spisi" - ispričao je Pevulja.

Kao značajan detalj Pevulja navodi da je među 13 Mrkaljevih pjesama gotovo polovina antologijske vrijednosti, dok su četiri već ušle u neke od najznačajnijih antologija srpske poezije.

- Opredijelili smo se da ovim jubilarnim povodom objavimo i originalne pjesme Save Mrkalja, zato što je on, upravo poezijom, danas najživlje prisutan u srpskoj književnosti i što ta poezija i danas ima zapaženo mjesto u cjelokupnoj srpskoj književnosti - zaključio je Duško Pevulja.

Sava Mrkalj je rođen u Sjeničaku na Kordunu 1783. godine. U rodnom mjestu je završio osnovnu školu, a bogosloviju u Karlovcu (1798). Kao "učitelj junosti ličke" radio je u Gospiću dvije godine, preciznije dva školska tečaja (1799 – 1801). U Zagrebu je uspješno završio dvogodišnji studije filosofije (rang gimnazijski), a onda se upisao na studije filosofije i matematike u Pešti.

 

Preuzeto iz Glasa Srpske

 


Strana 3 od 5